Resurs

Otvoreni podaci civilnog društva naspram otvorenih podataka organa vlasti.

Resource

 

By: Aranita Brahaj – voditelj projekta Otvoreni podaci Albanija

Upotreba otvorenih podataka organa vlasti tijesno je povezana sa transparentnošću, građanskim aktivizmom, procesima zastupanja određenih ideja i, u najvećoj mjeri, s uključivanjem građana u proces donošenja odluka. Pored toga, tijesno je povezana i sa stvaranjem mogućnosti za preuzimanje odgovornosti i dobar sistem upravljanja.

Akcionim planom usvojenim na konferenciji organizacije Open Government Partnership u aprilu 2012. godine, Vlada Albanije obavezala se na kreiranje web stranice otvorenih podataka. Vladi Albanije danas nije teško kreirati vlastiti portal s otvorenim podacima upravo zato što već postoji model koji je izradio Albanski institut za nauku (AIS). Pored toga, u protekle dvije godine Institut je uspostavio svojevrsnu korisničku zajednicu za otvorene podatke. Sad nam ostaje da vidimo kako će Vlada pristupiti tom zadatku, premda još uvijek nije odredila nikakav rok za njegov izvršenje i zasad još ništa konkretno nije urađeno.

Da bi „otvoreno“ moglo funkcionirati, da bi otvorene vlasti mogle prerasti u nešto konkretno neophodno je uspostaviti ekosistem koji će se sastojati ne samo od tehničkih standarda nego i od demokratskih standarda. Proces otvorenosti ne podrazumijeva samo nabavku mašina, kompjutera ili programa za digitalizaciju javne uprave. Proces otvorenosti trebao bi izmijeniti odnos između vlasti i građana. Upravo zato je uloga nezavisnih stručnjaka i građanskog društva veoma bitna. Nakon što potroše određeni novac na novu tehnologiju, vlasti će vjerovatno proces proglasiti uspješnim, ali to nije dovoljno.

 

Koja je uloga građanskog društva u uspostavljanju zajednice otvorenih podataka?

Nužno je da građani steknu bolju predstavu o tome kako vlast funkcionira ukoliko se želi izazvati građanska reakcija i građansko učešće. Također je neophodno podstaći vlasti da primjenjuju standarde koji njihov rad čine transparentnijim. Neke balkanske zemlje, kao što su Albanija, Grčka, Makedonija, Moldavija, Rumunija i Slovačka Republika, obavezale su se kroz akcione planove organizacije Open Government Partnership da će kreirati portale za otvorene podatke. Postoji velika razlika između portala za otvorene podatke koje kreiraju građani, nezavisni stručnjaci, te onih koje kreiraju vlasti zemalja koje tek uspostavljaju demokratski sistem, kao što je slučaj s nekim balkanskim zemljama.

Kada uspostavi svoj portal s otvorenim podacima, Vlada Albanije objavit će podatke o sve većem broju korisnika interneta, o broju postojećih muzeja, o sve većem broju turista koji posjećuju Albaniju, te druge podatke koji će uglavnom govoriti o nekom uspjehu. Ono što je sigurno da Vlada Albanije nikada neće objaviti podatke kao što su ovi: Mortalitet porodilja u Evropi kreće se od 5 do 7 porodilja na stotinu hiljada poroda, dok taj broj u Albaniji iznosi 31 na stotinu hiljada poroda, tj. pet puta više. Čak i u poređenju sa zemljama regije, Albanija ima izrazito negativan indikator i u regiji važi za zemlju koja ima alarmantno visok mortalitet porodilja. U našoj zemlji (Albaniji) mortalitet porodilja na stotinu hiljada poroda dvostruko je veći nego u Crnoj Gori, približno pet puta veći nego u Makedoniji i petnaest puta veći nego u Grčkoj na isti broj poroda. 

 

Postavlja se sljedeće pitanje: želeli  vlasti objaviti tačne podatke (utrošak po glavi stanovnika) o zdravstvenoj zaštiti kad Albanija ima najnegativniji indikator u regiji? Albanija je zadnja na listi sa 549 dolara po glavi stanovnika, uz veliku razliku u odnosu na zemlju ispred, Makedoniju, od približno 30% manje. Crna Gora je još dalje s ukupnim budžetom za zdravstvenu zaštitu po stanovniku koji je dvostruko veći nego u slučaju Grčke koja je prva na listi sa pet puta većim budžetom.

 

Za male zemlje veoma je važno da civilno društvo što više radi sa otvorenim podacima. Naravno, da biste postigli rezultate morate građanima objasniti kako oni zapravo mogu biti vlast, aktivistima pomoći da se izbore za više novca za zdravstvenu zaštitu, političare podstaći da rade na poboljšanju sistema uprave.

Upravo je zadatak nezavisnih stručnjaka da građanima pomognu da nauče kako biti dio procesa uspostave bolje uprave. Zadatak je civilnog društva da iskoristi tu ogromnu moć koju mu daje nova informaciona tehnologija. Podaci su moć pa hajde da je iskoristimo. Lideri civilnog društva zainteresirani su za otvorenost mnogo više nego političari i zvaničnici. To znači da civilno društvo ima značajnu ulogu u podsticanju vlasti da budu transparentne i da svojim građanima ponude ne samo otvorene podatke nego i otvorene usluge.

 

The picture of the protest on July 23 1921 has been published by The National Library of Ireland on FLICKR. It forms a part of public domain.

Datum

05/10/2013 - 14:24