Resurs

Korišćenje novih tehnologija za opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2010 - Studija slučaja

Resource

Izbori u Bosni i Hercegovini održani su u oktobru 2010. godine, i bili su veoma važni za budućnost zemlje u pogledu zaustavljanja kontinuirane nefunkcionalnosti i nestabilnosti u zemlji u prethodnom periodu, potrebe za ustavnim promenama i poboljšanje procesa pristupanja u EU i NATO. Predizborni period je karakterizirao povećani interes javnosti za izbore, razvijeniji i efikasniji rad civilnog društva i intenzivnije rivalstvo između političkih partija.

Autor: Dalio Sijah, UG Zašto ne

Organizacije građanskog društva su se uključile u predizbornu kampanju 

Ovo je bio prvi put da su građanske inicijative u BiH koristile nove tehnologije za promociju izbora i glasanja, informisanje i edukaciju građana i mobilisanje njihovog učešća u izbornom procesu. To je pomoglo građanskim organizacijama na nekoliko načina. Korišćenje novih tehnologija je učinilo njihove prezentacije lakšima za korišćenje, učinilo je ceo proces jeftinijim, bržim i efikasnijim i obezbedilo im je lakši i efikasniji pristup konvencionalnim medijima. Takođe, nivo korišćenja interneta, posebno među mladima, omogućio im je da dopru do mnogo više ljudi nego što je pre bilo moguće. Na kraju, u izvesnoj meri, to je bio jedan od glavnih razloga zašto su ovo bili prvi izbori u kojima su građanske organizacije odigrale značajnu ulogu u pogledu odziva (230 hiljada birača više nego na izborima 2006-e), i u pogledu rezultata (vladajuće stranke na koje se civilno društvo fokusiralo izgubile su preko 270 hiljada glasova u odnosu na trendove sa poslednjih izbora).

Organizacije građanskog društva su radile svoj posao - online!

1. Monitoring rada parlamenta

Centar za civilne inicijative je razvio Parlamentarni nadzorni portal (www.vlastibih.com)  i "Čisti parlament" sa dostignućima svih parlamentaraca (www.cistiparlament.com).  

Inicijativa i web stranica “Čist parlament!” (www.cistparlament.com) je takođe bio jedan od važnih alata u obrazovanju birača. Ona je imala informacije o svim poslanicima izabranim na prethodnim izborima 2006-e i o njihovom radu tokom mandata. Ona ima informacije o zaradama, broju zakonskih predloga, broju diskusija, prisustvu na sednicama i druge dostupne podatke o spomenutim licima. To su podaci objedinjeni monitoringom koji je CCI obavio i prezentirao na stranici “Vlasti BiH!” (www.vlastibih.com). Promovisana je u poslednjih 10 dana predizborne kampanje i dobila je značajnu medijsku pažnju. Međutim,vreme za promociju putem društvenih mreža i drugih portala je ograničeno, tako da ovo nije imao vidljive rezultate. Možemo zaključiti da početak sličnih inicijativa treba biti ranije.

2. “Izađi i glasaj” kampanja namenjena mladima

U saradnji sa Fondacijom “Ekipa”, UG "Zašto ne?" je razvila viralnu kampanju koja se usredsredila na odgovornosti vlade u prethodnom mandatu i motivisanje mladih da glasaju. Kampanja je nazvana “Poslednja šansa!” ili “Petorica mladih!”.

Petroica mladih

Recesija

Petroica gladnih

Izborna prognoza

Omladinska informativna agencija (OIA) je razvila interaktivni projekat koji je mobilisao mlade da pošalju svoj rad na pitanjima izbornim putem web sajta, gde se glasalo za najbolji video uradak i dodeljene su nagrade (www.biraj.mladi.info). Ovo je takođe promovisano putem drugih portala i društvenih mreža.

3. Monitorig rada Vlade

Glasometar.ba je razvijen uz učešće nekoliko stručnjaka iz različitih oblasti i ima niz od 48 izjava u vezi sa mogućim budućim radom vlade ili stajališta o različitim pitanjima koja treba da budu od interesa za građane. Web-sajt onda uključuje odgovore stranaka (koje su u opsegu od “U potpunosti se slažem” do “U potpunosti se ne slažem” na lestvi od 4 nivoa) u bazu podataka. Portal je zatražio od stranaka da učestvuju, ali u slučaju da ne odgovaraju, ako su stranke u vladi, stručnjaci daju svoje procene o mogućim odgovorima i to se unosi u bazu podataka. Kroz odgovore na kviz, posetioci sajta dobijaju informacije o listi stranaka u odnosu na njihove preferencije u skladu sa odgovorima stranaka, ali takođe mogu pogledati različite rezultate (o specifičnim pitanjima ili tematskim oblastima, samo za pojedine stranke, uporedne odgovore za samo jednu stranku, itd.) Sajt omogućava posetiocima da izaberu za koje su oblast više zainteresovani, da odgovore samo na skraćenu verziju upitnika, i da im se rezultati pošalju mejlom. Takođe, jedan od rezultata je baza podataka sa više od 20.000 pojedinačnih odgovora na kviz datih tokom predizbornog perioda. Reklamiran je putem konvencionalnih medija, društvenih medija, onlajn marketingom, putem bilborda i raznih drugih vrsta oglašavanja, i putem uličnih akcija odgovorima građana na kviz u mobilnom kompjuterskom laboratoriju sa internet pristupom postavljenom na ulici.

4. Pružanje detaljnih informacija o kandidatima

Razglasaj.ba je web portal koji je trebalo da bude portal sa svim informacijama u vezi izbora u cilju informisanja i edukacije potencijalnih glasača. On je imao nekoliko alata uključenih u njega, kao što su: sveobuhvatan i lak-za-pretraživanje-kroz spisak svih kandidata na izborima - preko 8000 imena na 39 različitih glasačkih listića, podatke o svim partijama i njihovim programima, web vodič za izborno zakonodavstvo, statistike iz prethodnih izbora, interaktivne blogove kandidata na izborima, odeljak vesti koji agregirao sadržaj većine BiH portala i alat koji je predstavljao razvoj iz dana u dan distribucije glasovana na svim izabranim pozicijama. Do sada ovaj sajt je posetilo više od 100.000 ljudi (u proseku više od 1.000 jedinstvenih poseta dnevno). Takođe, imao je preko 700 izveštaja njegovog sadržaja od strane drugih medija i preko 50 različitih medijskih izveštaja o samom sajtu. 

5. Merenje istinitosti i tačnosti izjava političara i predizbornih obećanja

Istinomjer.ba je web portal čija je osnovna uloga praćenje činjenica odgovornosti javnih ličnosti u političkom životu BiH. Portal sa jedne strane prati svakodnevne izjave raznih zvaničnika i meri doslednost, tačnost i ispunjavanje obećanje. Merenje istih se vrši lestvicom od dva i tri nivoa. Izjave za ovaj deo portala su preuzete iz dnevnog praćenja elektronskih i štampanih medija. Takođe,analiza predizbornih obećanja (programa) vladinih stranaka (5 partija koje su bile na vlasti u BiH nakon izbora 2006-e) je napravljena pre početka predizborne kampanje i to je imalo veliki uticaj na retoriku kampanje u smislu većeg fokusiranja na pitanja odgovornosti. To je učinjeno kroz analizu programa vladinih stranaka za poslednje izbore 2006-e i pretvarajući ih u konkretna obećanja. Ovaj monitoring će biti nastavljen kroz svakodnevni monitoring predizbornih obećanja novoformirane vlade. Tajming lansiranja bio je presudan za uspeh, jer je promovisan 7 dana pre početka predizborne kampanje i uspeo je da smesti diskurs početka kampanje. Sajt je posetilo preko 50.000 ljudi tokom predizborne kampanje i imao je preko 300 različitih medijskih izveštaja o njemu i preko 200 medijskih izveštaja koji su koristili podatke sajta Istinomjer. Promocija web sajta je uglavnom urađena preko medijskih izveštaja i onlajn kampanjom, a takođe je promovisan uličnim akcijama i drugim događajima koje su građanske grupe organizovale tokom svog predizbornog rada. Takođe, lokalne grupe i partneri su koristili sadržaj i rezultate u svojim kampanjama, tako da je sadržaj ponovo proizveden putem drugih portala, društvenih medija, videa, novinskih članaka, letaka i postera

Saveti i predlozi

Rad novih medija u izborima u Bosni se pokazao uspešnim i nekoliko lekcija je iz njega naučeno:

  • Uspeh korišćenja novih medija i alata zavisi od popularnosti korišćenja interneta, mobilnih telefona i drugih alata i tehnologija.
  • Samo alati na koje su ljudi već navikli se trebaju koristiti za kratkotrajne kampanje, a za korišćenje svih ostalih alata treba planirati vreme za period navikavanja i planirati sredstva za promociju
  • Treba kombinovati nove i tradicionalne medije, pogotovo u područjima u kojima su tradicionalni mediji još uvek glavni stvaraoci javnog mišljenja
  • Rad na novim medijima treba biti popraćen offline radom i novi mediji se trebaju promovisati i direktnim kontaktom
  • Početak rada mora biti dobro tajmiran tako da se skrene najveća moguća pažnja
  • Koordinacija lansiranja novog alata i promotivne kampanje, uključujući i kampanju na društvenim medijima, mora biti dobra, pošto početni zamah može biti presudan u formiranju vidljivosti novog alata
  • Svi alati treba da budu laki za korišćenje i intuitivni, treba da sakupljaju što je više moguće pojednostavljenih informacija za ljude
  • Alati treba da se promovišu tamo gde su ljudi (Facebook, Twitter, tradicionalni mediji, itd.) a ne da se očekuje da će ljudi sami doći
  • Ne treba imati puno očekivanja što se tiče brojeva i rezultata, pogotovo ako su alati korišćeni po prvi put, treba se naviknuti na njih. Međutim, dodatni napori, dobro planiranje i tajming mogu postići rezultate i u takvim uslovima. 

Megaphone photo by Leo Reynolds on the cc attribution and noncomercial licence

Datum

02/18/2013 - 08:58