By: Joseph Reeves, Humanitarian Open Street Maps

Tradicionalni način prezentiranja podataka s prostornom komponentom jeste njihovo objavljivanje na statičkoj mapi. Razvoj interneta sasvim sigurno je promijenio tradicionalne načine objavljivanja apsolutno svih medija. Mape tu nisu nikakav izuzetak. One više ne predstavljaju nešto što za širu javnost objavljuju samo rijetki stručnjaci; sada svako ko ima makar i ograničen pristup tehnologiji može dati svoj doprinos prikupljanju, objavljivanju i korištenju prostornih podataka. Ne samo da možemo koristiti postojeće prostorne podatke kako bismo unaprijedili transparentnost i odgovornost, nego možemo prikupljati i vlastite podatke i sarađivati na izradi instrumenata za postizanje ciljeva koji su nekada bili nezamislivi.

 

Ovdje se treba kratko osvrnuti na dvije odvojene oblasti: dostupnost postojećih mapa kao opšti okvir za prezentaciju, te prikupljanje i distribuiranje novih podataka. Pozabavit ćemo se svakom od njih pojedinačno, a potom razmotriti kako ih spojiti.

 

Prezentiranje podataka na mapi, putem tačaka i oblasti, jeste najjednostavniji način obezbjeđivanja potencijalno korisnih informacija široj javnosti. Često se set podataka, pod uslovom da ima prostorni element, može naprosto položiti preko postojećih mapa i koristiti za ilustrovanje određenih trendova i aktuelnih pitanja. Na internetu se nudi niz različitih mapa koje mogu poslužiti kao osnova za postojeće podatke, često uključujući i jednostavne alate za obradu i prezentaciju vlastitih podataka. Jedan od popularnih provajdera je i Google Maps, ali on ima i određene nedostatke u područjima koja nisu adekvatno pokrivena. Sarajevo, na primjer, jedva da je zastupljeno na Google Maps-u, ali je zato dobro mapirano na stranici OpenStreetMap.[1] To zorno ilustruje prvo pitanje koje treba postaviti: postoje li podaci za mapiranje područja koje želim pokriti? Da li se mapiranje plaća i mogu li ga koristiti besplatno? Pažljiv odabir odgovarajućeg provajdera ima veliki utjecaj na vaš finalni proizvod.

 

Prezentaciju postojećih podataka sasvim sigurno je olakšala revolucija dostupnih alata na internetu, ali se ona ne bavi mogućnostima koje internet nudi u smislu kolaboracije i dvosmjerne komunikacije. Na najjednostavnijem nivou, ali ujedno i na najmoćnijem, alati za prikaz prostornih podataka na internetu mogu se koristiti i za prikupljanje novih podataka. Na primjer Ushahidi[2] predstavlja moćnu platformu za prezentiranje podataka, ali i za prikupljanje novih izvještaja i povratnih informacija od korisnika. Taj softver, zasnovan na principu prikaza podataka na mapi, izvorno je razvijen za nadzor postizbornog nasilja nakon kenijskih izbora 2008. Platforma se od tog momenta počela koristiti u čitavom nizu različitih situacija, a dostupna je i netehničkim korisnicima, odnosno onima bez neophodnih resursa, a putem servisa CrowdMap[3]. Korištenjem tog softvera i usluga, korisnici mogu prezenirati podatke na osnovu izvještaja iz prve ruke i izvora koji se automatski generišu iz web servisa kao što je Twitter. Vraćajući se korijenima, nedavni primjeri korištenja platforme Ushahidi uključuju i nadzor izbornog nasilja vezano za izbore u 2013. godini.

 

Mape nisu samo moćni alati za prikaz podataka, bilo postojećih podataka ili informacija koje treba selektirati, nego u mnogim situacijama predstavljaju nužno sredstvo koje nam često nedostaje. Tokom kenijskih izbora 2013. godine, Map Kibera Trust izradio je izborne mape područja Kibera i Mathare, dviju sirotinjskih četvrti u Najrobiju, na kojima su se vidjela glasačka mjesta, granice različitih dijelova i podaci o oba područja.[4] Map Kibera navodi da su pomenute mape izrađene kako bi se zainteresiranim stranama prikazala složena dinamika siromašnih četvrti, te pružile informacije o raznim drugim aktuelnim pitanjima. Pored toga, mape su podijeljene pripadnicima policije i službi sigurnosti koje su nadzirale glasanje na dan izbora. Projekat Map Kibera predstavlja moćan primjer važnosti mapa; u marginaliziranim područjima kao što su sirotinjska urbana područja često je prisutan nedostatak alata ili su dostupni alati nekompletni. Međutim, ukoliko se ljudima pokaže gdje su značajne tačke kao što su glasačka mjesta ili granična područja, oni će se na mnogo efikasniji način angažovati u demokratskim procesima.

 

[1]     http://tools.geofabrik.de/mc/?mt0=googlemap&mt1=mapnik&lon=18.38528&lat=43.8578&zoom=12

[2]     http://ushahidi.com/

[3]     https://crowdmap.com/

[4]     http://www.mapkibera.org/blog/2013/03/21/how-slum-communities-came-together-to-help-prevent-election-violence/